Copy

     
“L’image la plus exacte de l’esprit français est la langue française elle-même.”
Désiré Nisard

Mala lekcija iz francuskog

a) le cours        b) la course        c) la cour
 
Ove imenice često miješamo, pa da vidimo koliko dobro ih raspoznajete :
 
Mystères à ________ de Louis XIV” est un roman de Philippe Barbeau.
Ce week-end, on va faire __________ au supermarché en face de nous.
_________ internationale de justice (CIJ) est le principal organe judiciaire de l'Organisation des Nations Unies (ONU).
Aujourd’hui, on n’a pas _________ de français.
Il a rencontré beaucoup de personnes __________ de sa carrière.
Leur appartement donne sur ________.
Les rues du centre-ville seront fermées demain à cause de ________ à pied.
 
Slijedi objašnjenje:
 
a) le cours (pluriel les cours) je školski sat, nastava te tijek i tok (tijekom - au cours de)
b) la course (pluriel les courses) je utrka i trčanje glagol trčati je courir, no upotrebljava se u učestalom izrazu faire les courses – obaviti kupnju
c) la cour (pl. les cours) može značiti dvor, dvorište i sud
 
Znači, reći ćemo:
 
Mystères à c) la cour de Louis XIV” est un roman de Philippe Barbeau.
Ce week-end, on va faire b) les courses au supermarché en face de nous.
c) La cour internationale de justice (CIJ) est le principal organe judiciaire de l'Organisation des Nations Unies (ONU).
Aujourd’hui, on n’a pas a) le cours de français.
Il a rencontré beaucoup de personnes a) au cours de sa carrière.
Leur appartement donne sur c) la cour.
Les rues du centre-ville seront fermées demain à cause de b) la course à pied.

 
pogledajte ostatak vijesti >>

Širimo horizonte – crtice o francuskoj kulturi

Kada u Francuskoj pričamo o “langues régionales” često ćemo čuti za njih da su “dialecte”, no nije riječ o varijantama francuskog već o jezicima poput bretonskog, baskijskog okcitanskog i ostalim jezicima koji često ne pripadaju romanskoj skupini jezika. Iako njih više ne govori veliki broj stanovništva, ostaju značajan simbol lokalnog identiteta. Možete poslušati kako zvuče slušajući Ezopovu basnu La bise et le soleil (Vjetar i sunce) na Zvučnom atlasu:

https://atlas.limsi.fr/
 
pogledajte ostatak vijesti >>

Logos, -logija,…- kako su nastale riječi

Dani u tjednu u romanski jezicima dobili su ime po rimskim bogovima koji su personificirali planete. Germanska plemena su u 4.stoljeću preuzeli shemu, no preobličili su imena prema svojima bogovima.
 
  FRANCUSKI TALIJANSKI ŠPANJOLSKI NJEMAČKI ENGLESKI
PON lundi lunedì lunes Montag monday
Lat. dies Lūnae, Mjesečev dan, u njem. Mond i u eng. moon = mjesec
UTO mardi martedì martes Dienstag Tuesday
Lat. dies Martis, Marsov dan (bog rata), germanski bog rata je Tyr / Tiu
SRI mercredi mercoledì miércoles Mittwoch Wednesday
Lat. dies Mercuriī, Merkurov dan (bog trgovine). Germanski bog se zvao Wotan => Wednesday, dok Mittwoch dolazi od mitte, sredina (tjedna) zbog nastojanja Crkve da se ukolne poganska imena.
ČET jeudi giovedì jueves Donnerstag Thursday
Lat. dies Jovis, Jupiterov dan (vrhovni bog i bog neba), germ.verzija je Donar ili Thor pa zato danas imamo Donnerstag i Thursday.
PET vendredi venerdì viernes Freitag Friday
Lat. dies Veneris, Venerin dan (božica ljubavi), germ verzija je Freya.
SUB samedi sabato sábado Samstag Saturday
Lat. dies Saturnī puis dies sambati. U njemačkom i romanskim jezicima, naziv za subotu došao je dies sambati tj.Šabat, židovski dan odmora, dok je stari latinski naziv dies Saturnī, Saturnov dan vidljiv u eng. Saturday.
NED dimanche domenica domingo Sonntag Sunday
U romanskim jezicima prevladala je katolička tradicija, dies domenica označava Dan Gospodnji dok stari latinski naziv dies Sōlis, Sunčev dan je ostao u njemačkom i engleskom.


Među navednim romanskim jezicima, nema portugalskog. Naime, u 15.stoljeću na prijedlog Martinha de Dume nazivi za dane u tjednu tijekom Velikog tjedna (od Cvjetnice do Uskrsa) promijenjeni su u 1.neradni dan (nedjelja), 2.neradni dan (ponedjeljak) i tako do sedmog budući da se tijekom Velikog tjedna nije radilo. S vremenom su se ti naziv uvriježili općenito za dane u tjednu (osim za subotu – sábado i za nedjelju – domingo):

segunda-feira (pon)  - segunda = drugi; feira = lat.feria, dan odmora (kao kad učenici idu na “ferije” :)

terça-feira (uto)    quarta-feira (sri)

quinta-feira (čet)        sexta-feira (pet)

U hrvatskom, kao i u većini slavenskih jezika brojimo dane smatrajući ponedjeljak prvim danom. Tako su utorak, četvrtak i petak drugi (praslavenska riječ vtori=dva), četvrti i peti dan. Srijeda je došla od sredine, subora od šabata, a nedjelja od ne+djela jer taj dan ne radimo. Ponedjeljak je dan poslije nedjelje.
 
pogledajte ostatak vijesti >>

Nije francuski sve što sja

Često zapostavljen, rumunjski je također romanski jezik. Dovoljno je da čujete dane u tjednu : luni-marti-miercuri-joi-vineri-sâmbãtã-domenicã. 

Gledajući rečenicu Cunosc istoria Europei foarte bine i početnici u francuskome mogu otkriti značenje: Je connais l’histoire de l’Europe fort/très bien.

Njime se govori u Rumunjskoj i u Moldaviji (službenog naziva moldavski jezik). S obzirom na zemljopisni položaj pretrpio je veliki utjecaj slavenskih jezika posebice u rječniku (npr. prieten-prijatelj, a plăti – platiti) i u izgovoru.

U rumnjskom je ostalo pet padeža od latinskog (N, G, D, A, L) no kako nominativ i akuzativ te genitiv i dativ imaju iste oblike, često se kaže da rumunjski ima tri padeža. U odnosu na druge romanske jezike, određeni član (-l, -a) ne stoji ispred imenice već je nadodan na kraj imenice:

telefonul = le téléphone

femeia = la femme

Nastavci za srednji rod isti su kao za muški.

Izvori:
https://www.youtube.com/watch?v=1xVkRh7mEe0
http://lingvo.info/hr/lingvopedia/romanian
 
pogledajte ostatak vijesti >>
Pogledajte ostatak naše ponude
Radionice
Uz redovnu nastavu organiziramo i tematske radionice (ateliere). One su svojevrsna dodatna nastava kojom ćemo obuhvatiti teme vezane uz francuski jezik i kulturu. Sigurni smo da ćete u izboru različitih tema i gostujućih predavača pronaći nešto za sebe - bilo da želite produbiti svoje već stečeno znanje ili naučiti nešto novo!

Radionice su otvorene za sve. Osvježite ili produbite svoje znanje francuskog, bez obzira pohađali tečaj ili ne.
Tečajevi
Jezični atelier nudi tečajeve svi stranih jezika.
Istaknuli bismo tečajeve ruskog jezika za koje upisujemo i visoke stupnjeve te tečaj norveškog jezika za kojeg zanimanje sve više raste.
Pogledajte našu detaljniju ponudu na: http://jezicniatelier.com






This email was sent to <<Email adresa>>
why did I get this?    unsubscribe from this list    update subscription preferences
Jezicni Atelier · Andrije Žaje 54 · Zagreb 10000 · Croatia

Email Marketing Powered by Mailchimp