Božićna tradicija bogata je u svim francuskim regija. Na jugu, u Provansi, tijekom tri dana počevši od Božića goste na blagdanskom stolu dočekuju 13 deserta koji simboliziraju Isusa i 12 apostola. Iako postoje varijacije u vrsti deserata od kraja do kraja, najpoznatiji su 4 mendiants (prosjaci): grožđice koje predstavljaju dominikance, orasi ili lješnjaci augustince, suhe smokve franjevce, a bademi karmelićanke. Među desertima se obično nalazi sviježe i kandiranoi voće (naranče, madarine, grožđe, zimska dinja), bijeli i crni nugat, calissons d’Aix (slastica na bazi kandirane dinje i badema), pâte de coing ( kandirana dunja) te pompe à huile (pogača s maslinovim uljem i narančinim cvijetom).


 

Dok je Božić u hrvatskom došao kao umanjenica za Boga, u romanski jezicima ( fr. Noël, tal. Natale, špa. Navidad) dolazi iz latinskog natalis (koji se odnosi na rođenje) i nativitas (rođenje). U eng. Christmas sufiks –mas dolazi od staroengleskog masse, a znači sveti dan.

Koji jezikom govori Djed Božičnjak ili je on “omniglot”? Po mjestu stanovanja, rekli bismo finski, jedan od nekolicine europskih jezika koji ne pripada indoeuropskoj skupini jezika. Finski jezik ili suomi se zajedno s mađarskim i estonskim ubraje u ugro-finsku skupinu. U njegovoj abecedi nalaze se slova ä, ö, å, ima 15 padeža te 12 posebnih za tvorbu priloga.

U finskom ne postoje:

• glagol imati ( izražava se prilozima)
• članovi ispred imenica
• gramatički rod ni razlika roda u 3.licu jedine ( hän = on = ona :))
• poseban oblik za tvorbu futura.